Vraćanje povjerenja mladih u demokratske procese mora započeti na lokalnom nivou, uz njihovo stvarno i smisleno uključivanje u donošenje odluka, kako bi bilo moguće graditi bolju i stabilniju budućnost, zaključak je Foruma „Obećanje mladih za mir“, koji je danas Građanska alijansa organizovala u Podgorici.
Forum je otvorio potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić, nakon čega su se u uvodnom dijelu prisutnima obratili i ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, zamjenica gradonačelnika Glavni grad Podgorica Nađa Ljiljanić, šef Regionalne kancelarije za saradnju mladih u Crnoj Gori Edin Koljenović i koordinatorka komunikacija u Građanskoj alijansi Danijela Darmanović.
“Nakon uvodnih obraćanja, predstavljeno je istarživanje Građanske alijanse pod nazivom „Jačanje smislenog učešća mladih u procesima donošenja odluka u Crnoj Gori“. Istraživanje ukazuje na niz izazova – čak 49 odsto mladih smatra da institucije ne uzimaju njihovo mišljenje ozbiljno, 29,9 odsto navodi da nema dovoljno znanja ili podrške, 25,3 odsto da nema dovoljno informacija, dok 24,3 odsto vjeruje da je učešće dostupno samo određenim grupama. Takođe, 13,5 odsto mladih procese vidi kao netransparentne, a 29,6 odsto smatra da nijesu jednako uključeni u donošenje odluka”, navodi se.
Na panelu „Mladi kao snaga za osnaživanje demokratije?“, kako se dodaje, učestvovali su Nikola Zirojević i Bojana Pićan, poslanici u Skupštini Crne Gore, Vladimir Perazić, generalni sekretar Mreže za mlade, Kristina Žugić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava, kao i Anja Kečalović iz Ministarstva sporta i mladih.
“Bojana Pićan istakla je da primjeri mladih koji pokreću promjene postoje na svim nivoima i u različitim političkim opcijama, ali da se i dalje suočavaju sa sistemom u kojem se vrijednosti često relativizuju. Naglasila je da mladi sve više ruše barijere i nastoje da doprinesu društvu kroz konkretne inicijative, posebno ističući kao pozitivan signal to što se oko pojedinih pitanja od značaja za mlade brišu političke razlike i gradi saradnja između različitih aktera. Kao ilustraciju, navela je inicijativu za povlašćene avio-karte za studente, kao i prijedlog za formiranje skupštinskog Odbora za mlade, koji bi omogućio sistemsko bavljenje pitanjima mladih”, piše u saopštenju.
Kao primjer iz parlamentarne prakse gdje su se stavovi mladih zaista uvažili i ušli u izmjene zakona, amandmane ili odluke navela je Zakona o visokom obrazovanju, kao i inicijative koje se odnose na unapređenje ekonomskog položaja mladih, poput besplatnih transakcionih računa. Posebno je naglasila potrebu za većom finansijskom i operativnom autonomijom mladih unutar političkih partija.
“Pićan je poručila da promjene moraju krenuti sa lokalnog nivoa, gdje se strategije često donose bez stvarnog učešća mladih. Ukazala je na nedostatke postojećih javnih rasprava i potrebu za direktnijom komunikacijom, naglašavajući da je ključno razvijati sistem koji će suštinski, a ne samo deklarativno, odgovarati na potrebe mladih”, dodaju.
Nikola Zirojević ukazao je na izazove sa kojima se mladi suočavaju u političkom prostoru, ističući da negativne reakcije i pritisci, poput javnih napada na mlade koji slobodno izražavaju stavove, obeshrabruju njihovo učešće. Kako je naveo, takva atmosfera ne podstiče otvoren dijalog, već utiče na to da mladi budu oprezniji i manje spremni da se aktivno uključe u društvene i političke procese.
“Govoreći o političkim promjenama iz 2020. godine, Zirojević je rekao da je, bez obzira na različite političke stavove o tim dešavanjima, jedan od značajnih iskoraka bilo podmlađivanje parlamenta. Na ličnom primjeru naveo je da je upravo taj trenutak otvorio prostor za nove generacije, ističući da je pitanje da li bi i sam dobio priliku da postane poslanik u tadašnjim okolnostima, kada su politički prostori bili zatvoreniji i sporije se otvarali za mlađe kadrove. Kako je naglasio, veće prisustvo mladih doprinijelo je i većoj vidljivosti tema koje se tiču njihove generacije”, kazali su.
Zirojević je poručio da ne vjeruje u brza rješenja, ali da je neophodno započeti suštinske promjene kako bi se sistem ozbiljnije bavio mladima. Ohrabrio je mlade da budu društveno aktivni, ne samo kroz politiku, već i kroz civilni sektor, ističući da takav angažman doprinosi ličnom razvoju i sticanju iskustva.
“Anja Kečalović ukazala je na nedostatke u komunikaciji između institucija i mladih, ističući da često izostaje adekvatan i mladima prilagođen način obraćanja, zbog čega oni ne prepoznaju institucije kao saveznike. Naglasila je da je važno raditi na izgradnji međusobnog povjerenja, kako bi komunikacija bila dvosmjerna i efikasnija”, navodi se.
Govoreći o institucionalnim unapređenjima, Kečalović je najavila da će novi zakonski okvir omogućiti direktniju komunikaciju mladih sa donosiocima odluka, uključujući i ministre, te naglasila da je ključno da se mladi posmatraju kao ravnopravan dio procesa, a ne kao eksterni saradnici.
Posebno je istakla potrebu za „smislenim učešćem“ mladih, koje podrazumijeva ne samo formalnu zastupljenost, već i stvarni uticaj na donošenje odluka.
“Ukazala je i na izazove u radu sa mladima na lokalnom nivou, posebno onima koji nijesu u sistemu obrazovanja, rada ili obuka, do kojih je najteže doprijeti. U tom kontekstu, naglasila je važnost terenskog rada i jačanja vidljivosti institucija. Istakla je da će novi zakon dodatno unaprijediti ovaj segment kroz izdvajanje većih sredstava i jačanje institucionalnih kapaciteta”, piše u saopštenju.
Vladimir Perazić istakao je značaj rada Mreže za mlade, kao krovne organizacije koja okuplja više od četrdeset omladinskih organizacija i pruža im institucionalnu podršku u sprovođenju omladinskih inicijativa i politika. Naglasio je i važnost donošenja novog Zakona o mladima, koji bi trebalo da na kvalitetniji način uspostavi okvir za učešće mladih u procesima donošenja odluka.
“U tom kontekstu, osvrnuo se i na veliki broj mladih koji su marginalizovani i do kojih je neophodno doprijeti, ističući da ta komunikacija mora započeti na lokalnom nivou, kroz jačanje i potpuno osposobljavanje omladinskih servisa. Naveo je da ovi servisi već postoje – njih trinaest na nivou države, ali da je neophodno dodatno raditi na njihovom unapređenju, prije svega kroz jačanje kapaciteta administratora koji u njima svakodnevno djeluju, a što će takođe biti dodatno prepoznato i uređeno novim Zakonom o mladima”, ukazuju.
Govoreći o budućim prilikama, Perazić je podsjetio na činjenicu da će Podgorica 2028. godine biti Evropska prijestonica mladih. Kao pozitivan primjer participacije mladih izdvojio je i strukturu Upravnog odbora za organizaciju tog procesa, koji broji 41 člana, od čega dvije trećine čine mladi, čime im je obezbijeđen snažan uticaj i realna mogućnost da oblikuju i usmjere ključne inicijative.
“Kristina Žugić ocijenila je da mladi trenutno nijesu dovoljno uvaženi, ističući da se u kontekstu evropskih integracija sve više govori o njihovom učešću u procesima donošenja odluka, ali da ostaje otvoreno pitanje da li će taj fokus na mlade rezultirati konkretnim i trajnim promjenama ili je riječ o političkom populizmu, što će se pokazati kroz vrijeme”, kazali su.
Ukazala je i na dilemu da li se mladima zaista otvara prostor da razviju interesovanje za društvene i političke procese, naglašavajući da živimo u duboko patrijarhalnom društvu u kojem mladi imaju vrlo malo prilika da uče o demokratiji prije nego što steknu pravo glasa.
“Pozivajući se na nalaze međunarodnih istraživanja poput PISA testiranja, kazala je da se nivo funkcionalnih znanja i kompetencija mladih, kao i njihovo učešće, nije značajno unaprijedio od 2006. godine, te da se stoga njihova nezainteresovanost mora posmatrati u širem društvenom kontekstu. Žugić je naglasila da je neophodno vratiti povjerenje mladih u demokratske procese, jer oni često ne žele da učestvuju u modelu demokratije kakav danas postoji. Istakla je i dilemu da li mladi u političkim partijama zaista zastupaju interese svojih vršnjaka ili partijske agende. Ipak, izrazila je povjerenje u potencijal mladih da nose promjene, naglašavajući da ih najčešće pokreću snažni pojedinci”, zaključili su.
